петак, 5. март 2010.

Bubnjar

U tom davnom vremenu nije samo zubotehničarka Bojana dobila šamar. I ex-yu Rokerov bubnjar ga je dobio. To se nije odigralo na palubi broda već na obali Jadranskog mora.
Po kazivanju ex-yu Rokera, to nije bio šamar već - šamarčina. Onaj od kog se padne sa stolice i leti nekoliko metara. A obraz danima bridi...
Kralj Pajaca postavlja scenu za davno odigrani događaj. Razvlači kulise... Čak i preuzima ulogu konobara. On je taj koji donosi pića Bubnjaru i ex-yu Rokeru. Onda seda za susedni sto i pali cigaretu. Nišku „drinu“ bez filtera. Do njega dopiru delovi koji vode dvojica beogradskih muzičara.
Bubnjar započinje razgovor:
- Rokeru, basista i solo gitarista su mi rekli da ti saopštim da oni napuštaju grupu...
- Ma, neka idu! Ostajemo ti, saksofonista i ja... - dramska pauza. - Zar nije tako?!
- Ne baš... - nesigurno odgovara Bubnjar. - I mene su pozvali da im se pridružim...
Tu je ex-yu Rokeru pukao film. Četrdeset dana dele istu hotelsku sobu, druže se po čitav dan, a on mu radi iza leđa...
Šamar!
Konobar (u ovom slučaju Kralj Pajaca) ostaje na distanci. Ne bi da bude svedok tog nemilog događaja.

(odlomak iz romana ISEČCI)

Нема коментара: