субота, 27. октобар 2012.

U društvu sa Pesnikom

Na begradsom Sajmu Knjiga (57. po redu i koji još uvek traje) KP se susreo sa segedinskim pesnikom Rolandom Orčikom.
Razmenili su knjige, porazgovarali...
Sasvim dovoljo za jedan blog zapis. Jesenji, oktobarski...
I možda još nekoliko prvi stihova iz Rolandove nove zbirke pesama SKINUTI MALER:
"Dokurčilo
mi, gotovo,

psovao je
i mignuo
maloj Pešti,
naposletku

gigant Beču.
...."

четвртак, 18. октобар 2012.

KP u ILEGALI (video)


уторак, 16. октобар 2012.

ILEGALA otvorila/otškrinula vrata KP-u




ILEGALA JE otvorila/otškrinula KP-u vrata, i on je hrabro kroz njih prošao i dospeo u PODZEMNI SVET.


недеља, 14. октобар 2012.

Misir

Neko:
- Za razliku od cara Hadrijana koji je posetio Kučajnu, mladi i lepi Antinoj meni nije zanimljiv.
I zato ga, po našem ustaljenom običaju, napustimo što pre!
Pajaco:
- Napuštamo Antinoja, ali zato ostajemo u Egiptu.
Neko.
- U prošlosti, Egipat se nazivao Misir. Tako da je taj naziv za Egipat moguće naći  u starim knjigama.

петак, 12. октобар 2012.

K.P. u šinobusu...


Šta KP radi u šinobusu?!
On se voza se, a šta bi drugo radio!
Ako se samo voza,  šta će mu, onda, mikrofon u rukama?
Hm, hm... Nisam primetio. Promaklo mi je... Više mi je pažnju privukla njegova razbarušena frizura, a ne šta on drži u ruci. U pravu si: u njegovoj desnoj ruci je mikrofon.
Verovatno postoji razlog zašto KP drži mikrofon u ruci.

петак, 28. септембар 2012.

Poslednji od starih bogova

Neko:
-  Posle smrti Antinoj je proglašen za boga, i njegov kult je slavljen u celom Carstvu.
 Pajaco:
- Na obali Nila car Hadrijan je sazidao grad koji je nazvao Antinopolis.
 Neko:
- U mnogim rimskim gradovima su podizani hramovi i organizovane svetkovine u slavu Antinoja.
 Pajaco:
- Čak je i jedno sazvežđe nazvano njegovim imenom.


Antinojeva smrt

Neko:
- U Egiptu je reka Nil.
Pajaco:
- U reci Nil se pod nepoznatim okolnostima udavio Antinoj.
Neko:
- Ono što se pouzdano zna jeste da  Hadrijan posle Antinojeve smrti više nije bio isti čovek.



четвртак, 27. септембар 2012.

Antinoj

Pajaco:
- Mladi Antinoj je naveo Hadrijana da zavoli sve što je grčko.
Neko:
-  Atinjani su ga čak prozvali greaculus - 'mali Grk'.
Pajaco:
- Zbog mladog i lepog Antinoja Hadrijan je došao u sukob sa hrišćanima.
Neko:
- I zato Hadrijan odlazi u Egipat.
Pajaco:
-  Pratićemo ga na tom  putovanju!

Neočekivani obrt

Neko:
- Za Hadrijana je poznato da je bio veoma usamljen.
Pajaco:
- Značajnu premenu u njegovom usamljničkom životu je donelo jedno putovanje u Korint. Hadrijan je tamo  upoznao ljubav svog života, mladog Grka Antinoja.
Neko:
-  Priznajem, za mene potpuno neočekivani obrt! Opet sam saznao nešto novo i nepoznato o Hadrijanu.

субота, 22. септембар 2012.

Kučajna

Neko:
- Ne znam koji su Hadrijanovi razlozi bili da poseti Kučajnu, ali ti si, Pajaco, to neveliko mesto posetio da bi dospeo do pećine Ceremošnje.
Pajaco:
- Upravo tako!
Neko:
- Ima li šta da se kaže o Ceremošnji?
Pajaco:
- Baš ništa! Toliko sam impresioniran podatkom o Hadrijanovoj poseti Kučajni da danima ne prestajem o tome da razišljam. Zadovoljniji sam što sam posetio Kučajnu nego što sam posetio Ceremošnju. Kao da je jedini cilj mog loše isplaniranog putovanja bio da boravim u Kučajni, pa makar i tek nekoliko minuta.
Neko:
- Tvoje putovanje u Kučajnu je bilo neka vrsta putovanja u prošlost. Ono što je tebe impresioniralo u Kučajni jeste dah prošlosti koji si osetio na svom vratu.
Taj dah baš i nije bio leden, ali...

четвртак, 20. септембар 2012.

Car Hadrijan

Neko:
- U istoriji, car Hardijan će ostati zapamćen kao car-filozof i car-mirotvorac.
Pajaco:
- Biće zapamćen i kao jedan od “pet dobrih careva” staroga Rima.
Neko:
- Sada bi trebalo potražiti, nabrojati, i ostalih četiri careva pored Hadrijana...
Pajaco:
- Ne, ne bi trebalo! Jer osim Hadrijana niko od njih nije posetio Kučajnu. A nas ne zanimaju oni rimski imperatori koji nisu posetili ovo mesto u Istočnoj Srbiji.


среда, 19. септембар 2012.

Metalla Pincesia

Pajaco:
- Da bi se stiglo u Ceremošnju, prvo se treba zaustaviti u Kučajni i upitati slučajnog prolaznika ili jednog od onih koji sede ispred lokalne prodavnice i piju pivo koji je put za Ceremošnju!
Neko:
- Kučajna poseduje i prošlost, a ne samo sadašnjost i, eventualno, budućnost.
Car Hadrijan je lično posetio rudarsko naselje Kučajna 128. godine n.e. u kojem je imao svoje zlatne rudnike.
U Kučajni su čak postojale i kovačnice, u kojima je kovan novac sa natpisom "Metalla Pincesia".
Pajaco:
- Nekada je u Kučajnu dolazio i rimski imperator, a sada samo Pajaco i njemu slični.
Ako sličnih Pajacu i ima u Srbiji!

Ceremošnja kod Kučajne

Neko:
- Kažeš, za izlete i turistička putovanja?
Pajaco:
- E, pa da.
Neko:
- A ja sam čuo da si ti nedavno boravio u pećini Ceremošnji?
Pajaco:
- Dobro si čuo. Ceremošnja je kod Kučajne dok je nešto dalje Kučevo. Mada ni Petrovac na reci Mlavi nije daleko.
Jedino su dobri putevi veoma daleko!

субота, 15. септембар 2012.

Godišnji odmor

Neko:
- Kada si bolestan možeš da uzmeš i godišnji odmor, a ne samo blolovanje. Ili slobodne dane ako ti više odgovara.
Pajaco:
- Godišnji odmor se obično koristi za izlete i turistička putovanja, a ne za bolovanje.


петак, 14. септембар 2012.

Bolovanje

Neko:
- Ajko boluješ i ako si zaposlen, onda možeš da uzmeš bolovanje.
Pajaco:
- Jedno od prava koja zaposleni ostvaruje na osnovu svoga rada i radnoga odnosa jeste njegovo neotuđivo pravo da odsustvuje sa posla za vreme bolesti.
Neko:
- Što bi se reklo: to su društveni humanizam i renesansa!


понедељак, 10. септембар 2012.

Bolujem ja, boluješ ti...

Neko:
- Šta se lakše podnosi i sa čim je lakše izboriti se sa fizičkim ili psihičkim bolom?
Pajaco:
- Fizička bol boli, i u jednom trenutku prestane dok psihička boli uvek iznova i nesmanjenim intenzitetom.
Neko:
- Ja znam za ono: "bolujem ja, a boluješ i ti..."
Sve ostalo mi je nepoznato.

недеља, 9. септембар 2012.

Nematerijalna šteta

Neko:
- U uskoj, neposrednoj vezi sa nematerijalnim stvarima nisu ni tajna, ni uspomene... već nematerijalna šteta!
Pajaco:
- Šta je to?!
Neko:
- To je kada nekome naneseš fizički ili psihički bol.


субота, 1. септембар 2012.

Posed

Neko:
- Ponekad se pokaže da kada nešto poseduješ, to i ne mora za tebe da bude dobro. Na primer, ako poseduješ oružje možeš da budeš osuđen na tri godine strogog zatvora.
Pajaco:
- Zato je najbolje da poseduješ nematerijalne stvari. Već navedenu tajnu, onda uspomene... I slično...



понедељак, 27. август 2012.

Džouk on the road, again!

(prikaz knjige Živka Ivkovića:OHNE FILTER,
izdavač: Kulturni centar Šabac, 2012. godine)


Ako krenete na zapad prateći tok reke Save, posle sat-sat i po vremena vožnje stići ćete u Smorvil.
Prvo ćete, najverovatnije, da potražite najbliže parkiralište, a potom ćete krenuti u otkrivanje čari i draži Smorvila. Jer kada se krene u Vijenu, ide se da bi se pronašla izgubljena djeva, a kada se krene u Smorvil onda se kreće u potragu za Džoukom. Upravo tako se zove junak romana „Ohne filter“ šabačkog pisca i rokera Živka Ivkovića.
Problem sa Džoukom iz Smorvila jeste što on više živi u prošlosti nego u sadašnjosti. On misli da vremensku kategoriju „sadašnjost“ treba jednostavno ignorisati, proglasiti je za nepostojeću. Kada sadašnjost ne postoji, a budućnost je potpuno neizvesna, i o njoj nema ništa da se kaže, onda nam samo ostaje prošlost. Tačnije: sećanja na nju.
Džouk je, inače, ostareli roker, ljubitelj muzike koja se svirala u državi koja više ne postoji. I ona je ostala u prošlosti dok su do sadašnjosti dospeli samo fragmenti te države. Jedan od fragmenata bivše države jeste i Srbija: zemlja u kojoj Džouk živi i kojom se kreće.
Ono što Džouka pokreće na putovanja jesu muzički događaji: koncerti, rok festivali... Na Džoukovu sreću toga u Srbiji i na početku dvadeset i prvog veka ima!
Na tim putovanjima Džouk sreće stare prijatelje iz Prošlosti. Oni su potpuno marginalizovani, neki od njih su na samoj ivici života. Što bi se reklo: život je negde drugde, a ne u sadašnjosti i u Srbiji. Verovatno je ostao u prošlosti i u bivšoj Džoukovoj državi.
Ono što doprinosi, još jasnije potcrtava sivilo atmosfere u Ivkovićevom romanu jeste nedodstatak ženskih likova. Da li zato što je rokenrol posao za muškarce i tu nema previše prostora za žene ili zato što su i one, slično životu, ostale u Prošlosti, nepoznato je: pisac nam ne daje eksplicitan odgovor.
Gde je u svemu tome Smorvil, i da li je ono putovanje automobilom sa početka ovog teksta bilo uzaludno? Odgovor je maje-više potvrdan.
Džouka je teško, skoro nemoguće, sresti na opustelim smorvilskim ulicama. I kada je u Smorvilu, on vreme provodi okružen gramofonskim pločama i knjigama, dok se na starom gramofonu okreće jedna od ploča iz Prošlosti. Njegovo je lice u tami, skriveno od nas. Kao i njemu, i nama je pristupačan samo rokenrol zvik iz davnih sedamdesetih, osamdesetih...
I dok se mrak spušta nad Smorvilom, ponovo pokrećemo svoj auto, i prateći tok reke Save kao Arijadninu nit koju smo razmotali na početku svog putovanja, napuštamo Smorvil i Džouka. I slično Džoniju Štuliću mrmljamo sebi u bradu, jedva čujno: „Ne mogu pomoći nikome od nas...“ kao neku mantru, davno zaboravljenu parolu naše mladosti.

Fejsbuk fotografija

Ponekad na Internetu (u ovom slučaju: na Fejsbuku) naletim na fotografiju na kojoj sam i ja, ali vreme je zamelo skoro sve tragove koje do fotografije vode.
Međutim, vreme ne stoji u mestu. Ono se kreće, a ono što se kreće donosi promene.
Dve osobe na fotografiji Pesnik i Pesnikinja napustili su ovaj trošni svet, i zamenili ga solidnijim, trajnijim.
Osmesi na njihovim licima nisu govorili da se oboje spremaju na skorašnje putovanje.
Jer kada se kreće na takav put, onda si sve drugo samo nisi bezbrižan. Opušten.
Da li bar ostaju reči? Ispisane na papiru? Da li bar one ostaju?

четвртак, 16. август 2012.

Uspešni ljudi

Neko:
- Da bi neko bio uspešan i bogat mora da poseduje tajnu.
Pajaco:
- Kada si uspešan i bogat lako je da i tajnu imaš u svom posedu.


среда, 15. август 2012.

Mentalni stav

Neko:
- Mada zvuči neverovatno ipak je istinito da postoje ljudi koji su ni iz čega stvorili bogatstvo.
Pajaco:
- Odgovori mi šta je to što razlikuje ljude za koje se novac lepi, i one od kojih on beži, udaljava se ogromnom brzinom?
Neko:
- Naučnici, psiholozi, i ljudi koji poseduju novac se slažu da ono što razlikuje bogate i siromašne jeste mentalni stav: odnos prema novcu kao takvom.


понедељак, 13. август 2012.

Odnos prema novcu

Neko:
- Ne samo za bivšeg nemačkog predsednika već i za veliki broj ljudi na ovom svetu, novac predstavlja veliki i stalni problem.
Pajaco:
- Bolje rečeno ne novac već nedostatak istog jeste problem .
Neko:
- Napisane su brojne knjige, uputstva, snimljeni video materijali o tome kako da postanemo i ostanemo bogati.
Pajaco:
- Ipak, većina ljudi je i dalje prosto zarobljena svojim ograničenim budžetima.



Bivši nemački predsednik u manastiru

Neko:
- Pored brata Vernera i sestre Sholastike svoj mir u katoličkom manastiru je pronašao i bivši nemački predsednik.
Pajaco:
- On je otac dvoje dece i političar u koga su demohrišćani polagali velike nade.
Neko:
- On je ostavku bio prisiljen da podnese zbog svog nejasnog odnosa prema novcu.
Pajaco:
- Neobična definicija: "nejasan odnos prema novcu"?! To je samo neko pokušao suptilno da definiše nešto što je bivšem predsedniku veoma jasno.
Neko:
- Gospodin demohrišćanin je konačno dospeo na mesto na kome sve mora da bude kristalno jasno.

уторак, 24. јул 2012.

Sestra Sholastika

Neko:
- Brat Verner je bendiktanac dok je sestra Sholastika dominikanka.
Pajaco:
- Njih dvoje su bile glavne zvezde u kampanji "Divan život u nemačkim manastirima čeka na tebe - odmah se prijavi!"

недеља, 22. јул 2012.

Brat Verner

Neko:
- Nemački manastiri imaju jedan problem: teško da iko želi da postane monah ili monahinja ovih dana, ovih godina, decenija...
Pajaco:
- Benediktinski manastir Beuron u dolini reke Dunav ima svog krojača, a to je brat Verner.
Neko:
- Brat Verner nije u cvetu mladosti: ima sedamdeset i dve godine. Od toga je 54 proveo unutar manastirskih zidina.
Impresivno!

Nemačko pivo

Neko:
- Ako se već govori o nemačkom pivu onda su nezaobilazni manastiri.
Pajaco:
- Nezaobilazni su zato što se u njima konzumira pivo?
Neko:
- Ne, već zato što se u njima proizvodi pivo. Što se tiče ispijanja piva po manastirima: to je tajna.
Pajaco:
- Jedna od mnogobrojnih manastirskih tajni.

понедељак, 9. јул 2012.

Bavarsкo pivo

Neko:
- Na obalama Bavarskog mora, može da se pije bavarsko pivo.
Pajaco:
- Bavarsko pivo se obično servira u kriglama.
Neko:
- Ja baš nešto i nisam ljubitelj piva. Niti sam ikada bio.
Pajaco:
- Pivo: bavarsko, srpsko... Tursko, nemačko...

недеља, 8. јул 2012.

Bavarsko more

Neko:
- I Bavarska ima svoje more koje se, naravno, zove Bavarsko more.
Pajaco:
- Hoćeš reći da i Bavarska ima svoje jezero koje se zove Kimsko.
Pored jezera, postoji i mesto Kiming kao i područje Kimgau, koji su isto kao i jezero svoj naziv dobili po grofu Kimu.

петак, 6. јул 2012.

Smorvilska hronika

ŽIVKO IVKOVIĆ - OHNE FILTER
Roman;
izdavač: Kulturni Centar, Šabac, 2012.



Smorvil je gradić na obali Save. U pitanju je desna, a ne leva obala reke. Takva su vremena: desno je poželjnije od levog.
Isto tako, Smorvil se nalazi na Zapadu (ne Nedođije) već Srbije. Ili ako vam je draže, više vam se dopada, domanovićeve Stradije.
To su geografske koordinate u kojima se kreće i živi Ivkovićev junak i, na neki način, autorov alter-ego Džouk. On je ostareli roker koji se ne odriče svoje prošlosti.
Što se tiče sadašnjosti, Džouk je jednostavno ignoriše. Ona za njega jedva i da postoji. Pa, ako i postoji onda je ofarbana u žuto. Jer kao što je boja Džoukove prošlosti bila crvena tako je boja Džoukove sadašnjosti – žuta. Neko je svet njegove mladosti prefarbao u žuto. A to krečenje nije bilo tako bezazleno već je urušilo čitav raniji Džoukov svet. I tu uopšte ne važi onaj poznati i rado citirani grafit: „džabe ste krečili“.
Neko vispreniji bi to krečenje definisao i nazvao „cementiranjem stvarnosti“. Jer tu se, zaista, više radilo o cementiranju i betoniranju nego o bezazlenom jednosezonskom krečenju!
Ali vratimo se Smorvilu, gradiću na desnoj obali Save. Kao što mu to i ime i kaže, u njemu je često monotono i dosadno, i zato Džoku ništa drugo ne preostaje već da spas potraži u putovanjima.
Ono što ga pokreće na putovanja jesu muzička dešavanja: koncerti, rok i džez festivali... Na sreću, toga u Srbiji i na početku XXI veka ima sasvim dovoljno. Nije baš sve presušilo u zemlji Srbiji.
Na tim putovanjima, Džouk sreće svoje stare prijatelje, poznanike... Jedan od njih je i Špinojzio, tranzicijsku gubitnik.
U romanu Živka Ivkovića ženskih likova gotova da i nema. Rokenrol je muški posao, i tu nema previše mesta za pripadnice lepšeg pola.
Ali zato u Ivkovićevom romanu ima sasvim dovoljna prostora za najpoznatije ex-Yu rokenrol grupe: Crvene Koralje, Kerber, kragujevačka Agata... Dubrovački Trubaduri, Smak... Svaki detalj se o njima zna, pamti i prepričava. Prenosi...
I zato je Ivkovića knjiga puna takvih, hronoloških detalja o ex-Yu rokenrol sceni.

понедељак, 18. јун 2012.

Švapsko more

Neko:
- Kako Nemačka stoji sa jezerima?
Pajaco:
- Slično jezeru Malavi, i Bodensko jezero dele tri države: Nemačke, Švajcarske i Austrija. Zovu ga još i Švapsko more.

петак, 15. јун 2012.

Jezero Malavi

Neko:
- Jezero Malavi ili jezero Njasa.
Pajaco:
- Dugo je, otprilike, kao Srbija: 580 kilometara!
Neko:
- Površina mu je trećina već pomenute balkanske zemlje.
Pajaco:
- Čak tri afričke države izlaze na ovo jezero. Pored Malavija, i Tanzanija i Mozambik.
Dovoljno. Da je više ne bi valjalo.
Neko:
Na ostrvu se nalaze i dva naseljena ostrva. Ona pripadaju Malaviju a okružena su
teritorijalnim vodama Mozambika.
Pajaco:
- U jezeru ima i riba. Ciklida, na primer.

недеља, 10. јун 2012.

Gusto naseljene zemlje

Neko:
- Kada smo već kod gusto naseljenih zemalja, Republika Malavi je No. 1.
Pajaco:
- Koliko znam Malavi nije u Evropi, niti je ikada u njoj bio već u istočnoj Africi.
Neko:
- Pored toga što nije u Evropi, Republika Malavi nema ni izlaz na more.
Ali zato ima jezero Malavi koje zauzima oko petine celokupne teritorije države.

среда, 6. јун 2012.

Nemački (auto)putevi

Neko:
- Što se tiče puteva i Nemačke, to je prva zemlja koja je gradila autoputeve. Prvi je otvoren 1932. godine, a povezivao je Keln i Bon.
Danas, na početku dvadeset i prvog veka, ima ih na destine.
Pajaco:
- Naravno da ih ima, budući da je Nemačka gusto naseljena zemlja, i neophodni su joj auto-putevi.
Neko:
- Meni je zanimljivo to što mnogi od nemačkih autoputeva prate železničke linije.
Pajaco:
- Da, veoma je zanimljivo...

среда, 30. мај 2012.

Prelest

Neko:
- Prelest znači skretati sa pravog puta.
Pajaco:
- Ako je put prav onda nema potreba sa njega skretati.
Neko:
-Put treba poštovati. Na putu se ne smeš neozbiljno ponašati. Ako se ne držiš ovih postulata, eto problema!

недеља, 27. мај 2012.

Tvrdnja suprotna istini

Neko:
- Laž i nije nešto preterano opasno, negativno. Ona je tek tvrdnja suprotna istini: istina sa negativnim predznakom jeste laž.
Pajaco:
- Da, ali ako postoji tvrdnja koja je istinita: "Zemlja je okrugla, na primer", i ako sa njom baratamo onda uvođenjem suprotne tvrdnje: Zemlja nije okrugla, ništa kvalitativno novo ne dobijamo već činimo svaki dalji razgovor besmislenim.
Neko:
- Dakle, laž obesmišljava svaki razgovor, i to čini lako!
Pajaco:
- Kažu da se u ljubavi često i mnogo laže.
Neko:
- Ispada da je pored istine, i ljubav bliska laži.
Laž kao da se bori, upinje, da je tako lako ne odbacimo... proskribujemo...
Pajaco:
- Jedan šlager iz sedamdesetih godina dvadesetoga veka je imao sledeći stih: "laž, sve je bilo laž..."
Zamisli situaciju kada je sve laž, i kada osim laži ničega drugoga nema...
Neko:
- Situacija kada živimo u svetu laži?
Pajaco:
- Nas dvojica nismo jedini koji zamišljaju svet u kome osim laži ničega drugog i nema.
Prema pravoslavnoj teologiji laž je stanje svih ljudi, a posledica je prvobitni greh Adama i Eve.

Marš

Neko:
- Ipak, kada ti je stomak prazan i kada je bliži kičmi nego pupku, nije tako jednostavno marširati.
Pajaco:
- Pre bih rekao da se nemačka sirotinja vuče kao prebijeno pseto trgovima i ulicama nemačkih gradova.
Još jedan dokaz da novinari ništa drugo ne rade već - lažu!

среда, 23. мај 2012.

Sirotinja "maršira" Nemačkom

Neko:
- Na Internetu sam otkrio sledeći naslov: sirotinja "maršira" Nemačkom.
Pajaco:
- Nemačkom se uvek maršira. Tako da ni sirotinja nije izuzetak. To jest nema joj druge: mora da maršira.

уторак, 22. мај 2012.

Sirotinja i političari

Pajaco:
- Za političare su uvek rezervisane naslovne strane dnevnih, a često i nedeljnih novina.
Neko:
- Tako je to sa političarima dok je sa sirotinjom potpuno drugačije. Ona kao da je predoređena za stranice crne hronike. Tamo gde su ubistva, samoubistva... kriminal... Majka ubila bebu, sin ostarelog oca, muž suprugu...
U toj sirotinji ima toliko života!

понедељак, 21. мај 2012.

Zadatak novinara

Neko:
- Veza između novinara i političara jeste sledeća: zadatak prvih je da kritički prate rad drugih. Međutim dešava se da se drugima to baš i ne dopada. Više bi voleli da novinari nekritički prate njihov politički rad i delovanje.

субота, 19. мај 2012.

Podloga za dobru priču

(Ili: Sve podloge su dobre... OK...)

Komentar sa Facebooka
Lada V.:

"Što sad reć Z. (čitaj - KP), znaš da ja moram malo prokomentirat face. Svak je u nekom svom filmu. Pogledaj samo ta lica...ovaj na nogama kao da s nekim priča al je nejasno s kim. Ti kao da ne pripadaš skupini, distanciran si, čovjek u bijeloj jakni još i više, žena ima sumnjičavi pogled, samo desni čovjek je cool, opušten, udobno zavaljen...
hej, pa ovo je podloga za dobru priču! Što kažeš?"

понедељак, 14. мај 2012.

Preteća poruka na telefonskoj sekretarici

Neko:
- Nema slobode, pa tako ni slobodnog kretanja Nemačkom bez slobode štampe!
Pajaco:
- Problem rešen jer je sloboda štampe zagarantovana nemačkim ustavom.
Neko:
- Ali to kao da ne važi za političare. Za predsednika Nemačke, na primer.
Pajaco:
- Misliš na onu preteću poruku ostavljenu na telefonskoj sekretarici glavnog urednika "Bilda"?
Neko:
- Da, mislim. I uvodim novu reč: cenzura.
Pajaco:
- A gde je cenzura tu je i nedostatak transparentnosti.

недеља, 13. мај 2012.

Mi nismo sami

Neko:
- Kada izbegavaš pojedinca to ima smisla, međutim izbegavati čitav narod, zvuči paranoično.
Pajaco:
- Potpuno... A imamo toliko prijatelja Nemaca: Brehta, Fasbindera, Mendelsona... Oskara Šindlera...
Neko:
- I kao što neko nije sam, usamljen, tako ni ti ni ja nismo paranoični, niti robujemo stereotipima. Slobodno se krećemo Nemačkom, srećemo ljude, komuniciramo sa njima... Mi nismo sami...

петак, 11. мај 2012.

Narod idealan za izbegavanje

Neko:
- Navedi mi neke od uobičajenih stereotipa kojim se opisuju Nemci?
Pajaco:
- Evo tog spiska: bez smisla za humor, agresivni, na distanci, a kada je reč o detaljima tvrdoglavi i opsesivni.
Neko:
- Ljudi bez smisla sa humor nisu mi nikada bili simpatični. Tako da ako je to više od stereotipa onda...
Pajaco:
- Onda su Nemci dobar, skoro idealan narod za izbegavanje!

Oklevanje

Pajaco:
- Oklevanje ne brine samo tebe već i siromašne.
Neko:
- Nemci nisu poznati kao narod koji okleva. Ali kada se radi o novcu i oni su skloni da vuku pričekne, iznuđene, poteze.
Pajaco:
- I Nemci kao i svi ostali narodi drže do novca. Znaju oni kako funkcioniše ovaj svet. Kao u onom filmu sa Lajzom Mineli: money, money, money...

Kako se farbaju beli listići?!

Beli listići bez IKAKVOG DUBLJEG smisla!

Beli listić
kao izbegavanje
BILO KAKVE odgovornosti.

Beli listići:
jedina preostala
građanska opcija
u ZEMLJI Srbiji.

Avet belih listića
nadvija se
nad predizbornom
I POSTIZBORNOM Srbijom.

Бели листићи победили
и УРС
и Двери
и радикале.

Beli listići:
pucanj u praznINU.

Izbori se:
beli listići,
TAMNE misli,
siva zona.

Dva različita pristupa izborima
A I STVARNOSTI:
sa jedne strane STRATEGIJA crniIH
a sa druge
beliIH LISTIĆA.

A kako se farbaju
beli listići?!

недеља, 6. мај 2012.

Hamburg

Neko:
- Onda reci, ne oklevaj! Oklevanje me uvek brine... Sekira... Nervira...
Pajaco:
- Ah, oklevanje?! Ne mogu ti tačno reći da li mu jesam ili nisam sklon? Možda jesam, a možda i nisam.
Ipak: Hamburg nije samo grad već je i pokrajina.
Neko:
- Gradove čine ljudi, a i pokrajine čine ljudi...

уторак, 1. мај 2012.

Feliks Mendelson iz Hamburga

Neko:
- Onda uplovimo u Feliksa Mendelsona slično kao što rečni brod uplovljava u deltu Dunava!
Pajaco:
- Mestom svoga rođenja Mendelson nas vodi do grada koji do sada nismo posetili: Hamburg.
Neko:
- Kada smo već kod reka, Hamburg se nalazi na ušću Alstera i Bile u Elbu.
Pajaco:
- Posle Berlina, to je drugi po veličini nemački grad dok je u Evropskoj uniji šesti.
Neko:
- Gradovi, gradovi... Nemački, evropski...
Pajaco:
- Još mnogo toga bih imao da ti kažem o Hamburgu, a i reći ću ti...
Ne brini!

Do tada, ništa!

Neko:
- Pajaco, kod tebe je sve ništa, dok je ništa opet za tebe sve!
Pajaco:
- Što bi se reklo: "stara violina svira, dok mladi pažljivo slušaju, osluškuju cijukavi zvuk..."
Neko:
- Kako Nemci stoje sa violinistama?
Pajaco:
- Na Internetu ne uspevam ništa da pronađem! Jedino da je Feliks Mendelson, nemački kompozitor, iako pijanista, ostavio značajan trag i u muzici za druge instrumente: Koncert za violinu i orkestar u e-molu.

понедељак, 30. април 2012.

Nemački zatvori

Neko:
- Reci mi nešto o nemačkim zatvorima!
Pajaco:
- Onog trenutka kada postanu tema nekog igranog filma, reći ću ti nešto više o nemačkim zatvorima.
To tada, ništa!

понедељак, 23. април 2012.

Nema više ČIČKA NA VETRU (ali zato ima dr Meursaulta)

Ako biste pokušali da otvorite sledeće linkove:


ne bi VAM to pošlo za rukom. Razlog?! Bloger Meursault je preimenovao svoj blog tako da su gornji/navedeni WEB-linkovi - mrtvi. Ipak on je i dalje ostao u blog svetu...Ako ne verujete, sledite sledeći link

понедељак, 16. април 2012.

Rebibija

Neko:
- Preko braće Tavijani i njihovog pobedničkog filma na Berinaleu, dospesmo do Italije, a da nam to nije bila namera.
Pajaco:
- Reč koja nas je tamo odvela jeste "Rebibija".
Neko:
- Nije to samo reč već i predgrađe Rima.
Pajaco:
- Nekako bih i podneo odlazak u Rim, ali posetu jednom zatvoru i zatvorenicama - hvala?!
Neko:
- Ko je najpoznatiji zatvorenik pomenutog zatvora?
Pajaco:
- Turčin Mehmet Ali Agdža, atentaor na papu Jovana Pavla Drugog.

(46.)

петак, 13. април 2012.

Robijaši

Neko:
- Film Paola i Vitorija Tavijanija vodi nas pravo do robijaša.
Pajaco:
- O kom se zatvoru radi?
Neko:
- O rimskom zatvoru Rebibija.

(45)