Приказивање постова са ознаком prevodi. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком prevodi. Прикажи све постове

четвртак, 19. октобар 2023.

MAJKL VAJLDING (Michael Wilding): NJENO NAJNEOBIČNIJE SEKSUALNO ISKUSTVO


 
(Prevod: Kralj Pajaca)
 
Pitam je: “Koje je tvoje najneobičnije seksualno iskustvo?”
 
Ona je, još, tako lepa, mirna, uzbudljiva. Njen muž je u kuhinji sa svojom prijateljicom, uzima aspirin za glavobolju, pre nego što ode u krevet. Zamolila je muža i njegovu prijateljicu da ostanu kod nje, ove noći, jer ne želi da bude sama.
Pitanje je iz magazina koji listam i u kome osam muškaraca i jedna žena opisuju svoja najneobičnija seksualna iskustva.

“Oh, da”, priseća se. “Imala sam nekoliko neobičnih seksualnih iskustava. Bila sam veoma mlada. Još sam išla u školu. Petnaestogodišnjakinja. I ta žena. Bilo je neobično da smo svi bili mladi i naivni. Imala je običaj da me okolnim putem uvodi u svoju kuću. Ona je radila sve te stvari. Ja sam samo posmatrala. Bio je to čist voajerizam.

Drugo takvo iskustvo bio je koktel-parti. To je bilo neobično, svi ti uštogljeni ljudi sa pićem u ruci što se pretvaraju da se ništa ne događa, i dve žene u uglu. To je bilo neverovatno. Ljudi su upravo razgovarali. Na trenutak, nastala je tišina. Onda je razgovor ponovo započeo i, malo kasnije, žene su se umuvale u društvo i nastavilo je da se odvija obično koktel-parti čavrljanje. Njih dve su se samo razdvojile i pomešale sa ostalima kao da se ništa nije dogodilo.”

“Ti izgledaš sasvim dobro”, rekla je, “sasvim prisno.”


недеља, 22. фебруар 2009.

Lorna Krozijer: Iza reči

Čovek je ništa.
Zmija još i manje.
Oni uguraju šuplju cev
sličnu slamčici za sok
između njenih zuba.
Kroz nju, prisile zmiju,
puneći otvor tkaninom
natopljenom benzinom,
koju na kraju zapale.
Zmija se rasprsne
ispod čovekovog dušnika.
To ludilo ulazi u njegova pluća
čovek odlazi lud.

Zmija nije život
žena još i manje.
U ženu
oni ušiju pacova.

Pitajte me o Čileu.
I to samo zato što je tako
teško ispričati.

Postoje zvuci
za koje ne želimo da znamo.
Značenje životinja
jeste da žive u nama.

Ja moram da naučim njihov jezik -
reči da smirim zmiju
smućkanu u mojim plućima.
Reči da prizovem pacova
lažne su još uvek.

(Prevod: KRALJ PAJACA)

четвртак, 19. фебруар 2009.

Poezija K.P. na "sZAfa" (kwartalnik literacko-artystyczny )

Poezija K.P. pojavila se dvojezično na poljskom sajtu za poeziju - sZafa.
Sa srpskog jezika prevela: Olga Lalić-Krowicka.
Prevedene su i objavljene sledeće pesme:
- Budapest (Budapeszt),
-
Šverceri (Przemytnicy),
-
Dve uporedne pesme (Dwa równoległe wiersze),
-
Kauč 3.1. (Wersalka 3.1.),
- Kauč 3.2. (Wersalka 3.2.),
- Kauč 3.3. (Wersalka 3.3.),
- Kauč 3.4. (Wersalka 3.4.)
Link poljskog veb-sajta je sledeći.

среда, 18. фебруар 2009.

Džon Vilijamson: Neopisiva ruža

Moj otac koji je nosio ogromne čizme, ušao je
raskrečenih nogu unoseći dva ostrva sasušenog blata
i mračna soba se ispunila mirisom
stotinu ruža koje je doneo
u muškom trijumfu da bude voljen
kao da je on moj sin a ja njegov poštovani otac.
Kada je otišao da ostruže svoje alatke i čizme
Ja sam čitao svoju mladalačku knjigu, ali opojni vazduh
Tako prisutan činio me je divljim naspram ruža
I osećao sam ih kako se upijaju u moje lice, u usta
Kao sad kad ih utiskujem u tvoje lice, i osećam
Istu romantičnu bol i bespomočnost,
Iako su čizme odavno već sagorele.

(Preveo: KRALJ PAJACA)

среда, 28. јануар 2009.

Dwa równoległe wiersze

Staliśmy na autostradzie
nie po tej stronie, co trzeba.
Kierowcy w samochodach słuchali wiadomości południowych,
lecz my nie wiedzieliśmy o tym.

Słońce jak na złość parzyło,
obok w górę wznosiły się bagaże.
Lato, prawie, już mijało,
choć jego ślad w nas nie ocalał.

Nienawidziłem lśniących kawałków metalu
i chmur spływających z migających twarzy.
Jeśli się zatrzymają, będę musiał powiedzieć „Dziękuję,”
a nie chciałem zostawać ich dłużnikiem.

Stoję więc ciągle przy jakiejś autostradzie,
choć nie jest to już tamta magistrala.
I wiem: nikt mnie nie zabierze
przegrani pozostają przy OK korala.

(Napisao K.P. a na poljski prevela - Olga Lalić-Krowicka)


P.S.
Srpski verziju iste pesme (ako Vas zanima) mozete da procitate na sledecem LINKU.

уторак, 27. јануар 2009.

PRZEMYTNICY

Zebraliśmy się
koło północy
na parkingu
znad tamtej dziury na Slaviji
którą nazywają Mitićeva.
My- przemytnicy,
i oni- co zabłądzili
których przypadek sprowadził do nas
tej nocy
żeby wypełnić puste miejsca w autobusie.
Z torbami przepełnionymi Vegetą,
winiakiem i papierosami
Blue ronhill.
By wszystko to wymienić
na trochę sera, salami
i tanie kosmetyki
węgierskie.
Byliśmy przemytnikami najniższej warstwy:
międzynarodowa moneta do wyrównania rachunków.

(prevela na poljski - Olga Lalić-Krowicka)

петак, 23. јануар 2009.

Budapest

Wystrzępiony z codziennego zużywania
krawężnik jednego z mostów
Budapesztu nieubłaganie oddziela
od ruchu drogowego
wiodącego w przeciwne strony
jakąś swoją
pomieszaną logiką
niezrozumiałą dla kogoś kto pierwszy raz
pojawił się w tym mieście.
Szorstki mechaniczny dźwięk
migawki aparatu fotograficznego:
to koniec chwili,
lecz nie paradoksu
przypadkowo
zarejestrowanego
na kliszy filmowej.

Strumienie pojazdów
i kto wie co jeszcze
żeby, warunkowo,
można to było nazwać rzeką,
i w tamtej,
i w tej
od dawna minionej chwili
nie przestawały płynąć.

(prevela na poljski - Olga Lalić-Krowicka)

четвртак, 15. јануар 2009.

Robert Lovel: Na prodaju

Ubogi slučaj-komedijant,
udružen sa ogromnom količinom mržnje,
upravo navršava svoju prvu godinu -
letnjikovac mog oca na Beverli Farmama bio je
izložen prodaji onog meseca kada je on umro.
Ispražnjen, otvoren, prisan,
njegov kućni nameštaj
imao je izgled nečega
što na vrhovima prstiju
očekuje potpetice preduzimača.
Spremna, zastrašena izvesnošću
samotničkog života sve do osamdesete,
majka je noćima bludela na prozoru,
kao neko ko je ostao u vozu
jednu stanicu više od svog odredišta.

(Prevod: KRALJ PAJACA)

петак, 21. новембар 2008.

WERSALKA 3.3.

Czasami,
w nie tym samym odstępstwie
czasowym,
od swojego brata,
trenera piłki nożnej
i byłego bramkarza
londyńskiego Tottenhamu,
Pol otrzymywał kartki.
Uważnie je czytał,
a potem przybijał szpilką
do ściany atelier.
Przez pewien czas
potrzebował tego afrykańskiego pejzażu.

Zapatrzony w drapacze chmur San Francisco
wspominał wspólne dzieciństwo
spędzone w pracowitym Birminghamie,
u ojca w warsztacie automechanicznym.

Potem podszedł do telefonu
i zadzwonił do swojej żony Lindy.

понедељак, 17. новембар 2008.

WERSALKA 3.2. (prevod:Olga Lalić-Krowicka)

Znam da Poljaci ne zalaze na ovaj blog, ali eto svidja mi se da moje pesme prevedene na poljski budu ovde.
Zato ih i postavljam ovih dana.
Hvala Olgi Lalic-Krowicki na prevodu...

WERSALKA 3.2.

Siedząc na podłodze atelier
z przerzuconymi nogami
i obojętnie wpatrzony na obraz na sztaludze
którą wczoraj w nocy długo i żmudnie malował,
pomyślał:
Te ciepłe, wilgotne wnętrzności
nigdy mi nie podarują syna.

Chwilę później o niczym nie rozmyślał.
Leżał na podłodze z wyprostowanymi nogami i rękami
i wpatrywał się w jeden punkt na suficie.
Kto mieszka nad nim?
Prawie że usnął.
Kto mieszka nad jego atelier?
Tak są cisi, bezszumni, jakby nie istnieli.

Jego żona miała na imię Linda
i była Żydówką,
on nazywał się Pol
i jego ojciec był Serbem.
W myślach nazywałem go John- Pol Johns
i wyobrażałem jak, czasem,
kiedy słońce zachodzi
znad zatoki San Francisco
melancholijnie uderza dłońmi
po zaciąganym skórami tam-tam bębnów
i niewyraźnie mamrocze:
Ową cywilizację trzeba zniszczyć,
Ową cywilizację trzeba zniszczyć,
Ową cywilizację trzeba zniszczyć…

Preuzeto sa: POEZIJA.COM.PL

O prevodiocu:
Olga Lalić-Krowicka, rođena je 1980. u Šibeniku (Hrvatska). Poljsko-srpskog porijekla. Apsolventkinja slavistike na Univerzitetu Jagjelonjskom u Krakovu (Poljska). Stipendistkinja Poljskog Ministarstva Kulture za 2007. godinu. Objavljivala je u poljskim časopisima, između ostalih: "Akant", "Cogito", "Dziś", "Fraza", „Gazeta Kulturalna”, "Kwartalnik Artystyczyny", „Lamelli", „Latarnia Morska“, „Obrzeża“, „Polskie Kulturalne Podziemie“, "Pro Arte online", "Protokół Kulturalny", „Tygiel Kultury”, „Ulotna przestrzeń” „Zeszyty Poetyckie“; u srpskim časopisima „Akt”, „Balkanski Književni Glasnik”, „Cvet šljive“, "Etna”, "Gradina", „Ruj”, „Savremenik“, "Stremljenja", „Treći Trg”; u hrvatskom časopisu za književnost "Knjigomat"; u bosanskom časopisu „Riječ“ ; u bugarskom almanahu „Irin Pirin“ i u makedonskom časopsiu „Sovremenost“. Objavljivala je u petnaestak antologija i almanahah objavljenih u Beoradu i Krosnu (Poljska); u alamanahu "Stopama Crnjanskog" Frankfurt, 2005.; u zborniku „POBRATIMSTVO lica u nemiru” (PJESNICI Tinu Ujeviću 2), Split – Sarajevo, 2005

Piše pjesme, kratke priče, haiku i drame. Prevođena na engleski, bugarski, litvanski i makedonski jezik. Laureatkinja nekoliko književnih nagrada u Poljskoj i na Balkanu. Surađuje sa poljskim časopisima: „Szafa”, „Horyzonty etc., i sa srpskim časopisima: „Etna” i „Akt”.

Bavi se prevođenjem poezije. Prevela je na srpski jezik poetski triptih „Tri dana kasnije”, (Beofeniks, Beograd 2007.), poljskog pjesnika Vladimira Gasiewskog-koautor Vesna Denčić. Prevodila je takođe na poljski jezik i kratke priče za zbirku kratkih priča i aforizama srpske pisateljke Vesne Denčić „Horizonti”/”Horizonti”, (Beofeniks, Beograd 2006.). Prevela je zbirku pjesama na poljski jezik „Człowiek na moście” srpskog pjesnika Dejana Bogojevića. Osnivač i urednica web-stranice www.poezija.com.pl za prevode na slavenske jezike.

Objavila je zbirku pjesama "Dzisiaj przyjdzie w brązowym" 2006. (reizdanje 2007.) na poljskom jeziku; zbirku drama „Debiut pana Chwastowskiego” (2007.) i zbirku pjesama na srpskom jeziku „Iza oblaka”, Valjevo, 2008.

Živi i stvara u Dukli (Poljska).

недеља, 16. новембар 2008.

WERSALKA 3.1.

Za wersalką znajdowała się pajęczyna
i w niej pająk.
Czasami udawało mu się złapać
zabłąkaną muchę
i był z tego zadowolony.
Mógł przeżyć
schowany za wersalką.

Siedzieliśmy po drugiej stronie
tego świata
i późnego, letniego popołudnia
rozmawialiśmy z nieznajomym młodzieńcem.

Pod dziesięciu latach
dotarły do nas nowości o nim:
jego ojciec umarł,
matka powtórnie wyszła za mąż,
starzy brat przeprowadził się do Południowej Afryki.
Jego wyborem były Kalifornia,
malarstwo
i Żydówka z którą nie miał dzieci.

(prevela sa srpskog na poljski: Olga Lalić-Krowicka)

Preuzeto sa sajta: poezija.com.pl